Još prije razvoja genetike grčki filozof i liječnik Hipokrat bio je zaintrigiran mehanizmom nasljeđivanja kao najčudnijim fiziološkim procesom, vjerujući da se nasljedne čestice prenose na potomstvo u trenutku začeća.
Kako ćemo izgledati određeno je uglavnom u trenutku oplodnje. Uz izgled koji ćemo poprimiti miješanim genima naših roditelja nasljeđujemo i određena svojstva. Genetika se bavi temeljnim postavkama na kojima počivaju pojedina svojstva.
Našom genetikom također su određeni i neki poremećaji ili bolesti od kojih možemo oboljeti. Međutim, na određena svojstva možemo utjecati svojim stilom života koji neće biti uvjetovan »plemenskim naslijeđem«, nego ćemo graditi svoj stil života uzimajući u obzir rizike koje nosimo svojim genetskim i »plemenskim« nasljeđem mijenjajući ga svjesno.
Osim gena, na naše zdravlje, još kad smo bili beba u trbuhu, a i nakon rođenja, utječe i emocionalno stanje majke, o čemu piše profesor Sandman sa Sveučilišta Kalifornija. Isto tako, Sandman ističe kako putem posteljice primamo kemijske signale, te smo na taj način aktivni sudionik vlastitog razvoja. Dakle, možemo primati i poruke koje nam majka šalje.
Nadalje, skupina prenatalnih psihologa tvrdi da kao beba osjećamo kroz majčine emocije da li smo željeno dijete. Naime, negativna spoznaja može utjecati na emocionalne probleme u našoj budućnosti. Također, način prehrane naše majke u vrijeme trudnoće također može utjecati na naše buduće zdravlje. Posljedice nepravilne prehrane majke vidljive su na našem organizmu još u prenatalnom razdoblju i to od 15. tjedna trudnoće kad nastaju masne stanice. Broj stvorenih masnih stanica do navršene druge godine života više ne možemo mijenjati reduciranjem, već stanice mogu više ili manje mijenjati svoj volumen. Zbog toga, ako smo bili “bucmasto” dijete, trebati ćemo puno više truda uložiti ako želimo imati adekvatnu težinu.
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je podatke istraživanja o pretilnosti djece u razdoblju od 2018. do 2020.g u kojem su sudjelovale 33 Europske regije u kojem je bila uključena i Hrvatska. Brojke su zabrinjavajuće. Naša zemlja nalazi se na visokom petom mjestu, pa tako po zadnjem istraživanju čak 35% djece u dobi od 8 – 9 godina ima prekomjernu težinu. Tek svako treće dijete (32%) svakodnevno konzumira voće, a povrće svako peto dijete (20%).
Ovdje trebamo otvoriti pitanje uzroka ovakve loše prehrane u našoj zemlji. Ako polazimo od stajališta da nam se masne stanice formiraju još u majčinom trbuhu, ovisno u tome kako se naša majka hrani, onda ćemo i kao rođeno dijete ovisiti o tome što će nam biti od naših prvih dana ponuđeno na stolu. Ne možemo se othrvati i stigmi naših baka koje su tvrdile da dijete “ako nije bucmasto i rumeno u obrazima, sigurno je bolesno”. Jedan od čimbenika pretilnosti je i navika nagrađivanja djeteta hranom, umjesto da nagrada bude npr. neka tjelesna aktivnost, gdje ćemo kvalitetno provesti vrijeme sa svojim djetetom na sveopću korist i zadovoljstvo.
Problem pretilosti kod djece je gorući problem o kojem bi se puno više trebalo govoriti u medijima, posebice edukativnim, zabavnim TV emisijama u kojima se priprema hrana. Takve emisije bi trebale birati sudionike, jer kroz zabavu najlakše stječemo kako dobre (koje baš nisu popularne), tako još brže one loše navike. Često se vegetarijanci i vegani prezentiraju kao čudaci, umjesto da se i iz ovog načina prehrane, koje je naravno izbor svakog pojedinca nešto nauči.
SvI imamo jedinstveni DNK koji je genetički različit od svake druge osobe na svijetu i zato je važno da se tako i doživljavamo, te da prihvatimo sebe kao jedinstveno biće sa jedinstvenom svrhom postojanja. Time postajemo svjesni da možemo utjecati i mijenjati stvari za svoju dobrobit i dobrobit svojih bližnjih. Uvijek je važno napraviti taj prvi korak u unapređenju zdravlja i onda korak po korak mijenjati stvari. Naše tijelo će vrlo brzo reagirati na pozitivne promjene i pokazati zahvalnost iscjeljujući (regenerirajući) naše stanice.
Hipokrat: »Bolesti nam ne dolaze iz vedra neba, razvijaju se iz malih svakodnevnih grijeha protiv prirode. Kad se nakupi dovoljno grijeha, iznenada će se pojaviti bolest.«
U piramidi zdrave prehrane, po preporuci nutricionista, mogu se vidjeti namirnice koje treba najviše koristiti (na dnu piramide) te namirnice koje treba minimalno koristiti (na vrhu piramide).
