Na trenutak se osvrnimo oko sebe i pogledajmo ljude oko sebe, bilo da se nalazimo u radnom okruženju, u krugu svoje obitelji ili imamo mogućnost pogledati kroz prozor.
Prebrojimo ljude koji imaju osmijeh na licu. Da li se radi o velikom broju, da li su u manjini ili ih uopće niste primijetili?
Budući da mojom ulicom prolaze različiti ljudi: zdravstveni djelatnici (liječnici, fizijatri, medicinske sestre), pomoćno osoblje u bolnici, također pacijenti, stalni ili ambulantni, koji se liječe u našem malom termalnom lječilištu, turisti rekreativci, školarci, grupe djece, grupe penzionera itd, iz mojeg malog, ali gotovo svakodnevnog istraživanja, zaključila bih da osmijeh na njihovim licima ima u »tragovima«.
Gdje su ti tragovi, koje skupine ljudi još uvijek nose osmijeh na licu, u čemu je tajna?
U svakodnevnom kontaktu sa različitim skupinama ljudi izdvojila bih prije svega medicinske sestre koje rade na najtežim odjelima i koje unatoč tomu, u pravili imaju smijeh na licima. Da li je njihov osmjeh plod profesionalizma ili doista ima nešto u toj struci što ih čini nad ljudima. Vjerujem da je tajna u pravom vrednovanju stvari u životu. Suočeni svakodnevno sa teškim ljudskim sudbinama, ti ljudi postaju svjesni pravih životnih vrijednosti i zahvalni su za ono što imaju u svom životu.
Kategoriju nasmiješenih koju bih također izdvojila su grupe penzionera koji hodaju rumenih obraza (vjerojatno od neke dobre kapljice i sadržaja koji im se nude na organiziranim izletima), pa uz dobru “papicu”, koju kapljicu padne tu i pjesma i ples. Tu se zaboravljaju i zdravstvene tegobe i samoća kojoj su stariji ljudi često izloženi.
Gdje je nestao osmijeh...?
Možda jedna od najčešće izgovorenih riječi suvremenog čovjeka je stres.
Što je stres? Stres je stanje ili osjećaj u kojem se nalazimo kada smatramo da ne možemo ili nemamo dovoljno snage udovoljiti zahtjevima koje život ili okolina stavlja pred nas. Stres ne mora uvijek imati negativan učinak. Naime, blago povišene razine stresa mogu čak i pozitivno utjecati na naše zdravlje, jer mogu potaknuti kreativnost i učinkovitost. To se posebno odnosi na radno okruženje.
Također, način na koji se suočavamo s teškoćama, nevoljama, može nam omogućiti da nešto iz njih naučimo, postanemo čvršći, bolji prema sebi, ali i prema drugim ljudima. Na taj način bolje ćemo razumjeti tuđu bol i biti skloniji pružiti potrebnu potporu.
Međutim, visoke razine stresa kroz duži period mogu izazvati ozbiljne poremećaje našeg zdravlja.
Simptomi stresa mogu biti fizičke i mentalne prirode.
Najčešći fizički znakovi stresa su: glavobolja, ubrzan rad srca, ukočen vrat i ramena, ubrzano disanje, bolovi u leđima, znojenje, bolovi u želucu, mučnina.
Mentalni znaci stresa odražavaju se na način razmišljanja, ponašanja i raspoloženja, a simptomi su: frustracije, gubljenje živaca, sumnja u svoje mogućnosti, nervoza, iscrpljenost, gubitak koncentracije, prevelika zabrinutost oko nebitnih stvari i sl.
Kako ćemo se boriti sa teškim životnim situacijama najviše ovisi o nama samima. Međutim, ovisi i o našoj okolini i potpori koja će nam biti pružena u tim situacijama . Ukoliko se ne uspijemo sami pobijediti stres i ne nađemo podršku i razumijevanje svojih bližnjih, osjetit ćemo fizičku, emocionalnu i mentalnu iscrpljenost, tzv. »sindrom izgaranja«.
Kako se osloboditi pune vreće tereta koje nosimo na leđima i kako ponovno vratiti sklad i ravnotežu u svoj život?
Stavimo sebe i svoje zdravlje na prvo mjesto.
Osjećaj » izgaranja« obično nastaje kao nagomilavanje problema koje nismo na vrijeme rješavali, pa ih kao vreću nosimo na svojim leđima. Kao teret postane pretežak osjećamo iscrpljenost, a to bi bila zadnja faza stresa i početak depresivnog stanja.
U tim stanjima najčešće smo skloni hodati na sve moguće pretrage zbog bojazni za svoje zdravlje. To je dobar put jer dijagnostika je bitna, ali ako smo labilnijeg karaktera, to bi mogao bio bijeg od problema i potreba da neko preuzme odgovornost za naše stanje, jer nismo u stanju suočiti se sa uzrokom takvog stanja. Naravno današnji zdravstveni sustav nema se vremena baviti našim osobnim problemima. Liječnik će odraditi svoj posao po zakonima struke, bez da se bavi uzrocima koji su doveli do tog stanja. Naravno, tu ulazimo u farmaceutski sustav u kojem bi tablete trebale riješiti sve naše probleme.
Evo što Hipokrat kaže o tome:
»Klaun koji dolazi u grad s cirkusom donosi narodu bolje zdravlje nego karavan krcat lijekovima.«
»Čak i ne prepisati ništa, ponekad je odličan lijek«
Stavljeni smo pred raskrižje u kojemu moramo odabrati put koji je najbolji za nas, put otkrivanja sebe. Umirimo svoj um i dopustimo da nas vodi naša intuicija, naše šesto čulo koje tako malo koristimo. Svako od nas je moćno biće, samo to treba pronaći u sebe kroz vjeru u postojanje više svrhe našeg postojanja. Došlo je «vrijeme da se pomirimo sa svijetom«, neke stvari i ljude nikada nećemo promijeniti, a to nije ni potrebno. Trebamo promijeniti perspektivu gledanja na stvari koje nas dovode do stresa, osvijestiti, oprostiti i otpustiti, ne zbog drugih nego zbog sebe i svog unutarnjeg mira. Trovanjem negativnim mislima najviše štetimo sebi, a negativna energija koju nosimo u sebi svakako će utjecati i na sve segmente u našem životu.
Tako činimo korak po korak sa svim stvarima koji u nama izazivaju ljutnju, prezir i loše emocije, otpustimo ih i počnimo disati punim plućima, očistimo sve svoje energetske centre od blokada koje si nam trovale tijelo. Odaberimo »mali krug velikih ljudi« s kojima dijelimo iste vrijednosti, gdje će se puniti naše baterije kroz smijeh i druženje. Napravimo detoksikaciju nagomilanih toksina kojim smo se trovali lošim situacijama, ogorčenjima i razočarenjima. Dajmo svima do znanja da je došlo naše vrijeme. Brinući za sebe bit ćemo u stanju brinuti i za druge. Ubrzo ćemo uvidjeti da i nevolje koje su nas tište i nisu bile nesavladive, samo smo trebali promijeniti perspektivu gledanja na njih.
Nemojmo se žuriti u tom procesu regeneracije sebe, hodajmo korak po korak i uživajmo u svakom tom koraku koji je protkan vjerom u sebe i spremnosti da se napravi slijedeći korak. Smiješimo se pronalazeći u malim stvarima radost, smješimo se i svojom jetrom i omogućimo joj da se uz zdravu biljnu prehranu i naš optimizam očisti od otrova kojom smo je trovali.
Hipokrat:
»Vedrina rasterećuje srce«
»Nagle promjene uvijek su opasne. Svaka pretjeranost protivna je prirodi. Postupnost je sigurna«
»Veseli ljudi brže se oporavljaju i duže žive«
