Sigurna Hrvatska (bar za sada) i sa stalnim rastom standarda bilježi veliki manjak radne snage. Jednostavno, nema dovoljno ljudi za potrebe tvrtki u Hrvatskoj. Od građevinske industrije do turističkog sektora. Niti na HZZ-u nema dovoljno ljudi koji bi odgovarali potrebama tržišta rada. Odlazak velikog broja kvalificirane radne snage ljudi u najboljim godinama koji su otišli na rad u inozemstvo dovelo su do toga da tvrtke traže radnike u gotovo svim sektorima gospodarstva.
Hrvatska tako nužno treba radnu snagu iz inozemstva. Od radnika iz BIH, Srbije pa do stanovnika dalekih država kao što su Indija, Nepal i sl. Ministar rada i socijalne skrbi Marin Piletić je tijekom konferencije “Hrvatska kakvu trebamo: Welcome to Croatia – izazovi integracije stranih radnika” izjavio da gotovo 12 tisuća radnika dolazi iz europskih zemalja, dok gotovo polovica preostalog broja dolazi iz susjednih zemalja, najviše iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije”. Prema podacima iz travnja imamo otprilike 136 tisuća stranih radnika u Republici Hrvatskoj.
Najveći broj dozvola izdan je državljanima Nepala, BiH, Filipina, Srbije, Indije, Sjeverne Makedonije, Egipta, Kosova i Bangladeša i to u djelatnosti graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, prometa i veza te trgovine.
Izmijenjeni i dopunjeni Zakon o strancima koji stupio je na snagu 15. ožujka ove godine.
Jedna od najvažnijih stvari koje su regulirane ovim zakonom su da isti omogućava da državljani trećih država dobiju dozvolu za boravak i rad u trajanju do tri godine (do sada je to bilo godinu dana). Isto tako, temeljem odredbi ovog zakona strani radnici sada će lakše promijeniti svoj posao kod istog poslodavca, a lakše će nego ranije promijeniti i samog poslodavca.
Također, u Republici Hrvatskoj strani radnici imaju, u ograničenom vremenskom periodu, mogućnost boraviti i kao nezaposleni te tražiti novi posao.
Što se tiče poslodavaca, sukladno odredbama ovog Zakona, oni imaju nove obveze ukoliko namjeravaju zaposliti državljane trećih zemalja. Naime, da bi poslodavac mogao dobiti odobrenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, treba dokazati da uredno posluje na području Republike Hrvatske, da ima zaposlene domaće radnike te da svojim poslovanjem doprinosi gospodarskom razvitku Republike Hrvatske.
Također, poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika mora imati podmirene sve obveze temeljem javnih davanja (poreze i doprinose) te mora imati zaposlenog hrvatskog državljana ili državljana člana EGP-a najmanje godinu dana u punom radnom vremenu na ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Što se tiče hrvatskih iseljenika koji se žele vratiti u Hrvatsku, ovaj Zakon definira određene pogodnosti državljanima trećih država koji su hrvatski iseljenici, članovima njihovih obitelji ili potomcima hrvatskih iseljenika koji ne trebaju dokazivati da imaju osigurana financijska sredstva niti zdravstveno osiguranje kako bi im se odobrio privremeni boravak. Dozvolu za boravak mogu dobiti dobiti na dvije godine uz mogućnost zapošljavanja te otvaranje svojih obrta ili tvrtki.
Stjepan Jagodin (HUP – Koordinacija za agencijski rad i posredovanje pri zapošljavanju) ističe: ” Nepal s brojem stranih radnika prednjači iz razloga što je procedura za Nepal jednostavnija i povoljnija za poslodavca od npr. procedure za radnike sa Filipina koja je nešto kompliciranija i dulja i to je vjerojatno jedan od razloga zašto oni možda nisu brojčano na prvom mjestu, iako su po preferencijama gospodarstvenika sigurno na prvom mjestu.”
Iz Nepala nam dolazi gotovo 16.000 radnika, iz BiH 14.000, Srbije 10.000, Filipina 7.700 te Indije oko 7500.
Tvrtke u Varaždinu i varaždinskom kraju također zapošljavaju sve više stranih radnika. Varaždinska županija i dalje bilježi najveći broj izdanih radnih dozvola u kontinentalnom dijelu zemlje (ne uzimajući u obzir Zagreb) U prvoj polovici ove godine je u našoj županiji izdano više od tri tisuće dozvola za boravak i rad stranih državljana.
Tijekom prvih šest mjeseci ove godine u Varaždinskoj županiji ukupno je izdano 3.041 dozvola. Od tog broja, 1.233 dozvole zbog novog zapošljavanja, 1.795 za produljenje boravka te 13 dozvola za sezonske poslove.
Kako su se ti ljudi snašli, kako su prihvaćeni od strane kolega na poslu, poslodavaca te građana Varaždina, tema su ovog novinarskog istraživačkog rada.
Autor: Budimir Šebečić
Datum objave: 11. kolovoza 2025.
* Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti
