Razmišljajući o tome koji su to poznati varaždinci koji bi izrazili svoje mišljenje o ovoj temi, odlučio sam se za ljude koji su često isticali s ponosom “da su varaždinci”. Lokal patriotizam je jedna od njihovih osobina. U isto vrijeme radi se o ljudima bogatog životnog iskustva i širokih pogleda na svijet. Vjerujem da su Krunoslav Čolo i Jan Kerekeš svim varaždincima (a i šire) dobro poznate osobe i da velika većina ljudi ovog kraja o njima ima dobro mišljenje i da ih prepoznaju kao svojevrsni brend Varaždina.
KRUNOSLAV ČOLO
Djed Božičnjak, Sveti Nikola, Gradski notar, glumac, voditelj raznih manifestacija, pogotovo onih na varaždinskom placu, animator, umjetnik itd. itd. Kao dobar poznavatelj „vinskih regula i špelancija“, odlično se snašao i u ulozi martinjskog biškupa. Jednom riječju, sveprisutni, pravi varaždinec – Krunoslav Čolo, jedan od „zaštitnih znakova“ grada Varaždina i kako ga mnogi nazivaju – „dobrim duhom Varaždina“. Svoju svestranost pokazivao je još kao dijete. Kaže da je njegova baka znala govoriti da je talentiran za “delati cirkuse”.
Kao „gradski notar“ je dobio i nagradu Hrvatske turističke zajednice za turističkog animatora godine te nagradu Turističke zajednice Grada Varaždina.
Poznat je njegov talent u kaligrafiji, a zahvaljujući dobrom poznavanju heraldike, autor je brojnih likovnih rješenja grbova općina, obitelji i ustanova.
Čolo zna da uglavnom strani radnici dolaze iz Nepala, Indije, Pakistana, Filipina, Bosne i Hercegovine. Nema ništa protiv te činjenice jer smatra da svako ljudsko biće ima pravo na rad i bolji život, ma gdje na kugli zemaljskoj to bilo. Mišljenja je da strani radnici dolaze u Hrvatsku u potrazi za bolje plaćenim poslovima. Ne smeta mu činjenica da je broj stranih radnika u varaždinskim tvrtkama sve veći. Da ima tvrtku u kojoj bi se pokazala potreba za takvim profilom radnika, sigurno bi zaposlio stranca. Mišljenja je da bi se strani radnici bolje i lakše integrirali u hrvatsko društvo (ukoliko kane dulje ostati ovdje) bilo bi neophodno da dobro nauče hrvatski jezik i osnove kulture, povijesti i običaja naše zemlje. Smatra da stanovnici Varaždina i okolice ni na koji način ne pokazuju diskriminaciju prema ljudima drugih nacionalnosti, rasa i vjeroispovijesti. Barem on nema takvih spoznaja. Što se pak njegovog stava tiče, isti je: Živi i pusti drugog da živi!
JAN KEREKESH
Možda ne postoji idealnija osoba u Varaždinu za koju se može reći “Kakav otac takav sin”. Naime, poznati hrvatski kazališni glumac, varaždinac Ljubomir Kerekesh uspješno je na svog sina Jana prenio ljubav prema kazališnim daskama, ali i prema velikom platnu. Biti glumac za Jana znači biti sve. Predan svom poslu, istovremeno biti dobar suprug i otac, čovjek neizmjerne stvaralačke energije, emotivac u svakom pogledu. A istovremeno skroman i jednostavan. Malo je takvih ljudi danas. A Jan Kerekesh je baš takav “lik”. Kako na pozornici tako i u privatnom životu. Uz to, Jan je frontman hrvatskog metal sastava iz Varaždina, Cold Snapa. Čovjek se s pravom zapita, kad to sve stigne? A dan traje samo 24 sata, tjedan ima samo 7 dana…
Od 2019. godine Jan Kerekeš je umjetnički voditelj Kerekesh Teatra, nakon što je, zajedno s Ljubomirom Kerekešom bio izvršni producent od njegova osnivanja.
Trenutno na repertoaru Kerekesh Teatra imaju trinaest predstava za odrasle i jednu predstavu za djecu i mlade. Jan Kerekeš i njegov otac Ljubomir autori su većine tekstova njihovih predstava.
Organizatori su festivala “Tjedan smijeha” u Varaždinu, koji je postao najposjećeniji hrvatski kazališni festival u Hrvatskoj.
Organizatori su kazališnih manifestacija “Ljeto na Šoderici”, “Ljeto u Donjoj Stubici”, “Varaždinske kazališne večeri“ te “Dana smijeha” a svake godine odigraju više od 250 predstava diljem Hrvatske.
Jan ističe kako u inozemstvo putuje u poslovne svrhe s kazalištem ili bendom te da je bio uvijek dobro prihvaćen u sredini u kojoj živi i radi.
Na pitanje da li zna iz kojih država dolaze strani radnici koji dolaze na rad u Varaždin Jan navodi Nepal, Siriju, Uzbekistan, BIH, Ukrajinu…
Na pitanje da li ima direktne kontakte s nekim od stranih radnika ili ima neka osobna iskustva sa ljudima koji su došli na rad u Varaždin iz dalekih zemalja Jan kaže da neki od njih rade u građevinskim firmama koje će izgraditi kulturni centar i za sad ima odlična iskustva i za te radnike kaže da su uljudni i radišni ljudi.
Na pitanje što misli općenito o dolasku stranih radnika u Hrvatsku i Varaždin, Jan smatra da je to normalno, obzirom da naši ljudi ne žele raditi neke poslove. Smatra da bi se trebale raditi strože kontrole u svezi dolaska stranih radnika te da bi se trebale određivati kvote u odnosu na broj stanovnika pojedinog mjesta.
Jana smo pitali zna li zašto je došlo do toga da u Hrvatskoj nedostaje radne snage. Mišljenja je da je to zbog lošeg vođenja ekonomske politike. Inače, ne smeta mu činjenica da sve veći broj stranih radnika radi u tvrtkama u Varaždinu. Da li bi zaposlio stranog radnika Jan kaže da, ukoliko bi zadovoljio sve uvjete zapošljavanja, naravno da bi ga zaposlio, jer kod odabira radnika ne bi ga zanimalo njegovo podrijetlo već potrebne kompetencije, znanja te radna disciplina.
U svrhu kvalitetnije integracije stranih radnika, Jan misli da treba puno više vremena i energije utrošiti u kvalitetnu pripremu stranih radnika za rad i suživot sa domicilnim stanovništvom. Ističe kako smatra da je učenje hrvatskog jezika osnovni uvjet za kvalitetnu integraciju tih radnika.
Dojma je da je Varaždin prilično tolerantna sredina u smislu prihvaćanja stranih radnika, ali nije siguran kako će se situacija razvijati s obzirom da se puno toga događa stihijski.
Autor: Budimir Šebečić
Datum objave: 13. listopada 2025.
* Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti
